U grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima održan prigodan marijanski koncert sa više od petnaest sv. Mariji Bogorodici posvećenih pjesama iz raznih katoličkih (i ponešto od pravoslavnih) naroda cijelog svijeta
U grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, 8. prosinca, 2023., na dan Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, nakon svete liturgije održan je prigodan marijanski koncert sa više od petnaest sv. Mariji Bogorodici posvećenih pjesama iz raznih katoličkih (i ponešto od pravoslavnih) naroda cijelog svijeta. Nastupio je pjevački kvartet “Harpa Dei“, a u priloženom programu čitamo da su nastupile tri sestre i njihov brat: Nikolai, Lucia, Marie-Elisee i Mirjana Gerstner. Odrasli su u latinoameričkoj Republici Ekvador, a inače, rođeni su u Njemačkoj. “Njihov zajednički duhovni temelj je dugogodišnja formacija stečena u katoličkoj redovničkoj zajednici. Od 2011. godine, kao dio mirovne inicijative, pozvani su na evangelizaciju kroz sakralnu glazbu. U tom smislu “Harpa Dei“ nastoji prikupiti najljepše pjesme iz različitih tradicija, kako bi slavili Boga, Istovremeno, ljudima žele prenijeti Gospodinovu ljepotu, koja tako očito stoji u sakralnoj glazbi…“, kaže program. Samo u protekla dva mjeseca nastupili su oko 50 puta i u Hrvatskoj bi trebali imati ukupno sedam nastupa.
Odista radi se o izuzetnom pjevačkom ansamblu anđeoskih glasova, kristalne bistrine i sonornosti, koja se istaknuto razlijevala u izvrsnom akustičkom prostoru grkokatoličke katedrale te su njihovi glasovi zamjenjivali glazbu anđeoskih korova, koji Bogu pjevaju. Ovaj put je Božje preneseno smrtnicima.
Koncert se odvijao pod evanđeoskim geslom “odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom“ (Luka, 1:47), a započeo je pjesmom “Tota Pulchra es Maria“ (Sva si lijepa o Marijo), s kojom je otvoren fascinantni niz jakih sakralnih ugođaja i dojmova. Uslijedilo je gregorijanski koral kojim se zaziva Mesija, „Rorate Coeli“ i nakon toga je izveden niz raznih katoličkih narodnih pjesama.
Ansambl “Harpa Dei“ pjeva pjesme katolika na njihovim izvornim jezicima, pa smo čuli i pjesmu na hebrejskom “Shalom Lakh Miriam“ (“Zdravo Marijo“).
Između nastupa pjevači bi kratko predstavili pjesmu. Četiri iduće pjesme su iz istočno slavenskog kruga: bugarska pjesma “Veličit duša moja Gospoda“, i dvije božićne ukrajinske “Svjati večir“ i “V temnuju ničku“, koje je ansambl, kako se čini, izveo u duhu i temperamentu tih naroda. A nakon ruske uskrsne pjesme “Angel Vopijaše“ bolno je zazvučala korzikanska lamentacija za žalosnu Majku “U lamentu di Ghjesu“, koja opisuje smrt Kristovu, a pjeva se inače uz korzikanski Uskrs. Ono što je tipično za pjevače, odnosno, njihovu interpretacija jest da pjevački višeglasni slog ostavlja dojam neprekidnog lebdenja u prostoru u kojem više nema ni dubine tla ni visine neba – sve je povezano u transcendentno nadilaženje fizičke stvarnosti i to je ono što svetu glazbu čini svetom: odsutnost senzualnosti, odsutnost stroge taktne ritmičnosti i osjećaj koji ta glazba stvara, osjećaj da smo prenijeti u višu dimenziju, kojom je takva glazba nadahnuta. Ansambl “Harpa Dei“ ostvario je takav dojam i u nastavku večeri. Izvedene su grčka pjesma “Agni parthene“, kojom se slavi Bogorodičin sjaj i svetost veća od anđela, pjesma kineske mučeničke progonjene Crkve „Zhongguo Sheng Mu“, za koju su pjevači rekli da su neki Kinezi u publici zaplakali kada su je čuli, ubačena je, potom, u programu nenajavljena hrvatska pobožna pjesma “Zdravo Djevice, sjajna zornice“, u kojoj je Bogorodica uspoređena s ružom, a poseban doživljaj bila je izvedba melodije dekodirane s čudesnog Plašta Gospe od Guadalupe na kojem se zvijezde nalaze poredane u odnosima sličnim notnima, te se to “platno koje zvuči“ može potražiti i na You Tubeu i poslušati. Autor melodije nije bio čovjek, pa su pjevači za pjevanje koristili kratak tekst razgovora koji se vodio između vidioca Juan Diega i biskupa, koji ga je ispitivao o događaju.
Za kraj su izvedene jedna gruzijska pobožna pjesma “Shen khar venakhi“ i pjesma za rastanak “Dođi Gospodine Isuse, Maranatha“ u kojoj je sudjelovala i publika.
