Hrvatski Fokus
Znanost

Treba li svu plastiku staviti na popis otrovnih tvari?

Ne postoji razumna bojazan da su svi plastični proizvodi štetni. Nema svaki proizvod potencijal za stvaranje razumne bojazni od štetnosti

 

Hrvatski fokus je 21. prosinca 2023. objavio članak „Ottawa inzistira da se plastika stavi na popis otrovnih tvari“. Sažeto. »Savezna vlada Kanade, sa sjedištem u Ottawi, traži da se plastični proizvodi stave na popis otrovnih tvari. Savezni je sud u studenom 2023. odbacio stav Savezne vlade da su svi plastični proizvodi otrovni, kao nerazuman i neustavan. Ministar okoliša i ministar pravosuđa najavili su da Vlada namjerava podnijeti žalbu na tu odluku. Istražujemo sve opcije kako bismo nastavili voditi borbu protiv onečišćenja plastikom objavili su u zajedničkom priopćenju. To objašnjava kako je uvrštavanje plastičnih predmeta kao otrovnih, ključni korak koji bi omogućio vladi u Ottawi, da nastavi sa zabranom šest plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, uključujući slamke i vrećice.«

I u drugim sredinama napada se plastiku kao vrlo važnog onečišćivača okoliša. Pri tome su plastične vrećice određene debljine, simbol tih napada.

Postavlja se pitanje, odakle jednoj vladi ideja, pa i onoj u vrlo razvijenoj Kanadi, da je cjelokupna plastika otrovna, neki bi rekli toksična?

Vrlo je dug put od zamisli do političke odluke, je li nešto ispravno je ili neispravno. Nisu svi suci tako hrabri i obrazovani kao sutkinja Angela Furlanetto. Koja je u presudi napisala. “Ne postoji razumna bojazan da su svi plastični proizvodi štetni. Nema svaki proizvod potencijal za stvaranje razumne bojazni od štetnosti”.

Političari donose beziznimno odluke o svakoj ljudskoj djelatnosti. Zakazali su stručnjaci koji se nedovoljno uključuju u ono što se naziva „Vrjednovanje djelatnosti“ (eng. Activity assessment).

Godine 1950. proizvedeno je dva milijuna tona plastike. Sedamdesetak godina kasnije proizvedeno je više od 400 milijuna. 200 puta više. Istodobno je broj stanovnika porastao od 2,6 na više od 8 milijardi 2023. Nije se vodilo računa što učiniti s tim otpadom. Na putu od proizvodnje materijala do gotovog proizvoda mogu se pojaviti problemi. No, to sve nije uporište za prijedlog Kanadske vlade o proglašavanju plastike toksičnom. Sutkinja je to izvrsno obrazložila. Plastični proizvodi su vrlo brojni i nije moguće dodijeliti svima opću oznaku toksičnosti prema saveznom zakonu.

Nije slučajno da se osvrće na ovu povijesnu odluku jedne, u osnovi pravnice. Slično je i u drugim zemljama. Napada se plastika, umjesto dokazano konkretnih toksičnih plastičnih proizvoda. Plastične vrećice kao simbol napada na plastiku načinjene su o nedvojbeno neotrovnih materijala. Može se govoriti o njihovom onečišćavajućem utjecaju. Prihvati li se teza da se umjesto konkretnih plastičnih proizvoda napada plastika u cjelini, mogući su i zahtjevi, koje se navodi u nastavku.

Traži se najhitnija zabrana plastike u tekstilstvu. Tekstilnog opada godišnje ima oko 92 milijuna tona. Pritom je udio proizvoda načinjenih od plastike više od dvije trećine. Čime ih zamijeniti. Što bi rekle dame da netko traži zabranu popularnih najlonki. Najlon (od New York i London) je prošireno ime za proizvode od poliamida, izumljen je 1935. Bilo bi zanimljivo pročitati koliko su vrijedile najlonke, kada su američki vojnici stigli u Italiju. O čemu svjedoče brojni filmovi iz tog doba.

Ako bi se prihvatila teza da je sva plastika otrovna, morali bismo se odreći svih dosadašnjih i budućih nosača zvuka. Tijekom cijele povijesti nosača zvuka, osim kratkog vremena kada je bilo i gumenih, načinjeni su od plastike. Posebno su popularne zbog kvalitete zvuka u novije vrijeme vinilke. Radi se stvarno o gramofonskim pločama načinjenim od poli(vinil-klorida).

Konačno, jedna relativno nova primjena poli(vini-klorida). Koji je devedesetih godina u Hrvatskoj čak proglašavan radioaktivnim. To je PVC stolarija. Danas je najzeleniji materijal.

Usprkos svemu proizvodit će se sve više plastike, nužne da se zadovolje potrebe sve brojnijeg stanovništva i sustanara, kućnih ljubimaca.

No, zamjena teza, plastika umjesto plastični proizvod vrlo je opasna. Posebno, jer odbija obrazovanje kadrova koji bi trebali predvoditi plastično doba.

Igor Čatić

Povezane objave

Program Svjetskog ekonomskog foruma za agrarnu reformu

hrvatski-fokus

Ugroženo mentalno zdravlje djece tijekom pandemije COVID-19

hrvatski-fokus

Predstavljena monografija Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (2011. – 2018.)

hrvatski-fokus

Gutenbergovo spomen-poprsje u Splitu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više