Ne će biti lako s MOL-om

Pletser: Malo je vjerojatno da će se tako lako odreći vlasničkih i upravljačkih prava

Velika je vjerojatnost da će Hrvatska izgubiti i spor koji je MOL pokrenuo pred međunarodnim arbitražnim sudom, Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova – ICSID-om – protiv Hrvatske vlade u Zagrebu, u interesu zaštite svojih investicija u Hrvatskoj, budući da Hrvati nisu ispunili svoje ugovorne obveze. Prema riječima mađarskoga naftnog analitičara iz Erste banke, Tamása Pletsera, Hrvatska vlada će, u slučaju da izgubi spor, MOL-u morati isplatiti ogromnu odštetu koja će se mjeriti u stotinama milijuna dolara. Zagreb to želi preduhitriti i, moglo bi se reći, panično traži financijski resurs za otkup paketa INA-inih dionica u vlasništvu MOL-a.

MOL posjeduje 49,08 posto INA-e, a mađarska naftna kompanija posjeduje i upravljačka prava u kompaniji. Nadalje, 44,84 posto kompanije je u vlasništvu hrvatske države. Vrijednost blizu 50-postotnog poslovnog udjela MOL-a u INA-i trenutačno procjenjuje se na nekih 2 milijarde dolara. MOL je pri stjecanju – 2003. i 2009. godine – za pakete dionica Hrvatskoj vladi platio približno 1,3 milijarde dolara.

„Malo je vjerojatno da će se mađarska naftna kompanija sukladno hrvatskim očekivanjima za nekoliko stotina milijuna dolara odreći vlasničkih i upravljačkih prava. A ne zna se kako bi Zagreb mogao namaknuti kupoprodajnu cijenu od 2 milijarde dolara. Oko toga danas još nema suglasnosti ni unutar hrvatske vlade, zasada se samo izlazi s idejama“, ističe Tamás Pletser. Tijelo arbitražnog suda je našlo i kako se ne može utvrditi da MOL nije poduzeo sve što se od njega može očekivati kako bi u regiji širio istraživačku djelatnost u ime INA-e.

Presuda UNCITRAL-a

Nema više tajnosti postupka između INA-e i MOL-a. Sažetak je to sadržaja objavljenih dvadesetak članaka presude arbitražnog suda UNCITRAL. Sadržaj su objavili Mađari. Sada znamo da je arbitraža čvrsto odbacila cjelokupnu argumentaciju hrvatske strane i da nije bilo nikakvih korupcijskih aranžmana. U članku 467. presude navodi se kako arbitražni tribunal izražava 'vrlo veliku sumnju da bi Hrvatska koristila tvrdnje o nelegalnom korporativnom upravljanju i kršenju Međudioničarskog ugovora kao samostalne i neovisne osnove za tužbu, već da su one korištene za ojačavanje tvrdnji o koruptivnosti'. Tužba je pala jer nije dokazana koruptivnost. Tribunal je zaključio kako tzv. 'obveza poduzimanja najboljih mjera' (eng. best effort obligation) nije i obveza postizanja određenih rezultata, čime je ovom definicijom i srušena hrvatska argumentacija na sudu. Na redu je Hrvatska vlada da objavi cijelu arbitražnu presudu.

Darko Kovačić