Nova opasnost za hrvatsko gospodarstvo

Čak 2,6 milijardi eura Hrvatsku bi mogla koštati F-Gas Regulativa

Uredba (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima (tzv. F-Gas Regulativa) otvorila je niz pitanja vezanih uz učinke koje sve to ima ili će tek imati (i) na hrvatsko gospodarstvo. Riječ je o za rashladnu i klimatizacijsku tehniku, ali i sva područja koja se uvelike osnivaju na primjeni rashladne i klimatizacijske opreme (npr. trgovina na veliko i malo, prehrambena industrija) iznimno važnom europskom propisu koji je na snagu stupio još 1.1.2015.godine i koji je do danas je uzrokovao značajne promjene kada je riječ o radnim tvarima, ali i o rashladnoj i klimatizacijskoj opremi u kojoj se one koriste. Pri tome se ponajviše radi o ograničenjima u raspoloživosti i porastu cijena pojedinih radnih tvari na tržištu, dok održavanje i servisiranje opreme sada zahtijeva bolju obučenost, odnosno posebno ovlaštene stručnjake, a postupci servisiranja i održavanja postali su složeniji, skuplji i dulje traju. Ipak, to nije sve jer tek u narednih nekoliko godina slijede nova ograničenja u primjeni radnih tvari koja će uvelike promijeniti tehniku hlađenja i klimatizacije.

Europski i domaći stručnjaci smatraju da će spomenute, prilično restriktivne mjere izazvati velike poremećaje na tržištu, pri čemu je Hrvatska posebno ranjiva zbog općenitog stanja u gospodarstvu i najveći dio hrvatskih tvrtki zahtjeve koji proizlaze iz tih mjera financijski će vrlo teško moći zadovoljiti. Kao jedan od mogućih scenarija o toj problematici može poslužiti jedan od zaključaka iz studije pod naslovom 'Učinkovitost i održivost sustava za prikupljanje, obnavljanje i oporabu tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova' (autori: M. Grozdek i ostali) koja je 2016. godine izrađena na zahtjev Fonda zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na čijoj 185. stranici stoji: "Uzme li se prosjek prikazanih vrijednosti, odnosno da jednom kilogramu prirodne radne tvari odgovara vrijednost opreme u visini 20.000 kn, kumulativan iznos vrijednosti koju će biti potrebno potrošiti u razdoblju 2014. do 2030. godine na rashladnu i klimatizacijsku opremu te dizalice topline iznosi oko 20 milijardi kn, odnosno 2,6 milijarde EUR…"

Treba napomenuti da je taj citat samo jedan od mogućih ishoda, ali i mnogo manji financijski iznosi u današnjim uvjetima u hrvatskom gospodarstvu više su nego valjan razlog za pripremu plana za ublažavanje posljedica, upozoravaju stručnjaci Hrvatske udruge za rashladnu i klima tehniku i dizalice topline (HURKT) prof. em. Tonko Ćurko, dipl. ing. i prof. dr. sc. Marino Grozdek, dipl. ing. u svojem osvrtu u novom broju časopisa EGE.

B. L., www.energetika-net.com