Prikazujem životinje u različitim prigodama u figurativnoj apstrakciji
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar, Ivan Domagoj Vuco, ovih je mjeseci intenzivno zaokupljen definiranjem novoga ciklusa.
• Gospodine Vuco, okruženi smo velikim uljima (1,5 m x 1,0 m) u Vašem atelijeru na kojima ste radili u proteklom razdoblju.
– Da, ova su ulja nastala u proteklih pet godina.
• Na njima još radite?
– Da, moglo bi se i tako reći. Naime, ona su u određenom smislu posve dovršena, gotova, no ja još uvijek pronalazim detalje, plohe, boje koje želim korigirati ili sasvim promijeniti.
• Ove slike pripadaju ciklusu Životinjsko carstvo. Koja je njihova temeljna značajka?
– Ja se inače jako družim sa životinjama. Evo, ovdje u atelijeru borave i moja dva psa. Imam dugogodišnje druženje s konjima. Moja je ideja naizgled jednostavna, prikazati životinje u različitim prigodama u figurativnoj apstrakciji. Takav izraz jako volim, od figuracije se teško mičem, mada mi to „nabacivanje“ boja u apstrakciji također jako leži, ili „gaženje“ boja. Što će proizaći iz svega, vidjet ćemo.
• Riječ je o snažnom, pastoznom slikarstvu. Pojedine boje dominiraju, posebice plava. Uz mnoge prikaze iz životinjskog svijeta, od pasa do bika. Sve slike karakterizira žestoko gibanje.
– Ne volim statične situacije. Bitno je kretanje koje se osjeti pri svakom kontaktu sa slikama.
• Drugi dio ciklusa čini more. U prvi mah se čini kako je more u drugom planu no ubrzo shvatimo kako je to zabluda. Što je u moru Vama tako fascinantno?
– More volim, imam puno slika koje sam posvetio moru, slike gdje evidentno more prevladava, stijena, hrid, valovi, plavetnilo, većinom manji formati u odnosu na ovaj ciklus. Što tako volim u moru? Volim gibanje mora, volim ga raditi i lako mi ga je raditi. Prepustiti se boji i ne razmišljati, postoji li takav val u stvarnosti, samo slikati.
• Dakle, ciklus se realizira isključivo u ulju i sada ste u fazi stanovitog korigiranja slika. Tražite novo gledanje slike nastale prije nekoliko godina. Što dakle te slike moraju posjedovati, da bi Vi bili zadovoljni i da je želite izložiti?
– Najprije mora posjedovati dinamičnost, naime volim tako slikati i volim takve slike. Slika mi je dosadna ako ne sadrži dinamiku i ako nije žestoka. Figurativna apstrakcija se može dorađivati vječno.
• Ovdje vidimo i slike koje su posve samosvojne.
– Ona je nekada bila dio ciklusa posvećenog arhitekturi, s jakim apstraktnim naglaskom.
• Trenutačno ste u pripremama za izložbu.
– Tako je, priređujem slike za izložbu, riječ je o slikama koje nisu bile izlagane, nastojih ih osvježiti i izložiti.
• Radite na velikim formatima, galerijski su prostori često limitirani volumenom, kako odabrati najbolje?
– To nije ni malo lako, ali odabirete, instinktom.
• Redovito slikate, svaki dan.
– Recimo, svaki dan.
• U našim uvjetima nije lako biti slobodni, samostalni umjetnik.
– Kod nas općenito, slika je zamrla. Mislim da je slika izašla iz domena slikarstva, kod nas ni ne postoji pravo tržište umjetnina.
• Nije li slikarstvo u vremenu visokih tehnologija i globalnog sela, kao klasična tehnologija u krizi?
– Možda je nastupila određena monotonost. Možda su ljudi zaokupljeni svim i svačim i nemaju vremena za iskrenu, nepatvorenu umjetnost.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više