Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

NOVE HRVATSKE RIJEČI – Prestrujnik, šećerice i bakroza

Proglašeni rezultati ovogodišnjega natječaja Zaklade ‘Dr. Ivan Šreter’ i časopisa Jezik za najbolju novu hrvatsku riječ

 

Prva nagrada

PRESTRUJNIK

dr. sc. Tomislav Meštrović

dr. Ognjen Ožegić

Za riječ adapter postoji nekoliko hrvatskih riječi – pretvarač, pretvornik, prilagodnik, međutim postoji i najmanje deset različitih vrsta adaptera (pretvarača, pretvornika, prilagodnika) koji nemaju veze sa strujom, a svi su adapteri – za bicikli, za pumpu, za crpku, za traktor, za kombajn, čelični hidraulični, za plin, za zvučnike (razgovorno  – činč), za plinsku bocu.

Adapteri za struju (ovi naši mali za mobitele, tablete i računala) ili se nazivaju adapteri ili strujni adapteri (ili razgovorno – „ono za struju“) tako da je prestrujnik potrebna riječ jer sužava pojam adaptera i točno ga određuje, tvorbeno je i upotrebno spretniji jer je samo jedna riječ.

Predlagatelji prestrujnika na našem natječaju sudjeluju od 2017. Do sada su bili uspješni i bili dva put u užem krugu (ukožnica za tatuažu, društvostaj za lockdown)­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­, ali ovo im je prva nagrada.

 

Druga nagrada

ŠEĆERICE

dr. sc. Leonardo Štrac

Izabela Štrac

Uz žitarice i uljarice, imali bismo i zajednički naziv za šećernu repu, šećernu trsku (moguće i kukuruz šećerac, odnosno kukuruz od kojega se pravi kukuruzni sirup). Zamolili smo kolege s biologije i na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku za komentar – kažu da riječ ima smisla, da ima potrebe za njom.

Jezikoslovno je dobra. Mogući prigovor da je šećer turskoga podrijetla i da imamo slador, ne stoji jer ni jedan hrvatski rječnik ne upućuje sa šećer na slador, a i šećer je proširen; repa je šećerna i trska je šećerna; kukuruz je šećerac. Primjerice, ulje (u uljarice) grčkoga je podrijetla.

Predlagatelji su se prvi put javili.

 

Treća nagrada

BAKROZA

dr. Marko Bukna

Martina Pehar

Hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest naziv je za bolest u koje dolazi do nakupljanje bakra u tkivu.

Brojne se bolesti tvore u hrvatskom jeziku dometkom -oza (tuberkuloza, skolioza, škrofuloza, kifoza, plastoza, stirenoza, silikoza, bisinoza, asbestoza) i taj se dometak, iako grčkoga podrijetla danas smatra neutralnim.

Prema kemijskom elementu berilij naziv je bolesti berilioza. Nova riječ bakroza za staru bolest uklapa se u sustav, značenjski je prozirna i laicima jasnija. Dakako nova riječ nema namjeru zamijeniti latinski, službeni naziv, ali lakše ćete razumjeti i zvučat će manje strašno ako ste oboljeli od bakroze, a ne hepatolentikularne degeneracije.

Ostaje pitanje treba li bolesti nazvane po imenima – Wilsonova bolest – zamijeniti općim imenicama. Godine 2008. dobili smo riječ proširnica za stent  (dr. Drago Štambuk ju je predložio), isto vrlo značenjski prozirnu i jasnu iako je stent nazvan prema Charlesu Stentu. Uz stent valja napomenuti da je mijenjao naziv, od Wallstents do stent. Nadamo se da će i bakroza pronaći svoje mjesto jer proširnica svakako jest.

Predlagatelji su se prvi put javili.

Sanda Ham

Povezane objave

NOVE HRVATSKE RIJEČI U 2023. – Završeno 18. kolo natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ, za Nagradu dr. Ivana Šretera

hrvatski-fokus

Protuhrvatska Inicijativa u Jasenovcu

HF

Umro domoljub Mladen Schwartz

HF

NAJNOVIJA VIJEST – Mutirao virus COVID-19

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više